P: Koje su po vašem mišljenju najvažnije navike koje bismo trebali steći za postizanje dugovječnosti, zdravlja i sreće?
O: Po mojem mišljenju najvažnije je naučiti kontrolirati stres te imati iskustvo spontanosti, nenapornosti, živjeti s lakoćom, bez tjeskobe, s radošću. To bi trebao postati način života.
P: Strest je očito glavni krivac raznih poremećaja, bolesti pa čak i smrti. Što biste preporučili za smanjenje stresa, posebno u svjetlu događaja posljednjih mjeseci?
O: Ne postoji jednostavno rješenje. Svatko od nas ima svoj vlastiti način za borbu sa stresom. To može biti glazba, meditacija, joga, tehnike disanja, opuštanje. Sve su one podjednako važne. Važno je shvatiti da se u ljudima javlja stres kada njihove životne potrebe bivaju ugrožene. Sva ljudska bića imaju osnovne potrebe poput preživljavanja, sigurnosti, pripadanja i duhovnosti. Kad su te potrebe ugrožene, potaknuto raznim tragedijama, prvo što ljudi osjete jest odvojenost od životnog toka. Osjećaju se izolirani, odvojeni i to uzrokuje strah i ako se to dogodi neočekivano, strah vodi do stanja šoka. Nakon toga slijedi poricanje, kao rezultat nespremnosti da prihvatimo ono što se dogodilo. Tada slijedi razdoblje ranjivosti i bespomoćnosti koje nas može potaknuti da se otvorimo i potražimo pomoć te da se doista zbližimo s drugim ljudima. Ukoliko tada nema međusobnog pomaganja i zbližavanja, to može dovesti do stanja panike i akutne tjeskobe. Ubrzo nakon toga tražimo izlaz kroz ljutnju i neprijateljstvo što ima dvije svrhe: daje vam mogućnost da se usredotočite na nešto što je izvan vas umjesto da se suočite sa onime što se događa unutar, u vama. I daje vam osjećaj kontrole i povod za djelovanjem. Uskoro ljutnja i neprijateljstvo postaju uzrokom novih ljutnji i neprijateljstava što dovodi do nasilja, netolerancije te na kraju do terorizma. To pak direktno vodi u stanje kronične tjeskobe. U takvom okruženju i najmanji se povod koristi za iskazivanje neprijateljstava i agresije što ponovo pokreće novi krug nasilja. To je ukratko anatomija straha koja se javlja uvijek kad su naše potrebe ugrožene. Stoga kad bih htio odgovoriti na vaše pitanje jednostavnim riječima, rekao bih vam da se zapitate: "Što mi u ovom trenutku nedostaje na području preživljavanja, sigurnosti, ljubavi, pripadanja i duhovnosti?" Krenite u ispunjavanje tih potreba i to će biti najbolji način da zaštitite vaše tijelo i um od entropije.
P: Kako to funkcionira u svakodnevnom svijetu?
O: Svako iskustvo sastoji se od tri dijela. Postoji vanjski uzrok nakon kojeg dolazi unutrašnje tumačenje te na kraju biološka reakcija našeg tijela. Kad to gledamo na takav način, ponekad možemo promijeniti vanjski svijet i na taj način unutarnji svijet, no ponekad to nije moguće. Ukoliko često doživljavate stres u prometnoj gužvi, to možete promijeniti tako da odete na posao ranije ili kasnije kako biste izbjegli najveću gužvu ili da promijenite posao ili mjesto stanovanja. Stoga je uvijek potrebno prvo vidjeti da li možete nešto učiniti u smislu promjene vanjskog okruženja te ako to nije moguće, sljedeće što možete pokušati jest promijeniti stav prema tome i izvući iz takve situacije određenu korist. Treća stvar koju možete napraviti je promijeniti vašu biološku rekciju. To možete učiniti tako da naučite opustiti tijelo ili umiriti um. Tu vam može pomoći tjelovježba, masaža, meditacija, refleksologija i ostale psihološke tehnike. Nema gotovog recepta za sve, ali kad pogledate osobu možete vidjeti kakvim životom živi te možete uputiti svakog posebno da preuzme odgovornost za vlastite emocije te da postane svjedok - kako bi ih mogli prepoznati, izraziti, podijeliti ih te kako slaviti iskustvo života bez stvaranja otrovnih emocija.
P: Zar doista smatrate da je ljubav jedino rješenje problema u nama i u međuljudskim odnosima?
O: Da, ljubav je suprotnost strahu i odvojenosti. No treba znati, da vjerojatno nećete imati vremena razmišljati o ljubavi, ako su vaše osnovne potrebe ugrožene.
P: Vaš život može ljudima poslužiti kao primjer plodnog, kreativnog svakodnevnog življenja.
O: Mogao bih reći da su kreativnost i produktivnost rezultat mojeg unutarnjeg stava.
P: Kako drugi ljudi mogu slijediti vaš primjer i povećati zadovoljstvo vlastitim životom?
O: Mislim da je jedan od ključeva ne živjeti u obrascima ili dogmama. Važno je provesti neko vrijeme u samoći, tišini te svjedočiti kako se misterij života spontano događa okružujući nas u svakom trenutku našega postojanja.
P: Što mislite koje su najveće zapreke na putu prema ostvarenju životnog zadovoljstva?
O: Mislim da što više razmišljamo o sebi, gradimo sve veću prepreku. Što se više usredotočujemo na vlastite, osobne ciljeve, na ambicije te pridajemo važnost vlastitom egu, manje su prilike da zakročimo u dublje područje stvarnosti postojanja. Ponekad u trenucima tišine shvatite da ne postoji nešto kao što je osobnost. Postoji samo svemir koji se pretvara da je osoba.
P: Tijekom stoljeća, u potrazi za Bogom, ljudi su se često okretali religiji. A opet, s druge strane, čini se da se utjecaj religije na ljudski život radikalno promijenio?
O: Uloga religije je etnocentrizam, licemjerje, rasizam, mržnja, rat, etničko čišćenje, ubojstva i pljačke. Budimo iskreni i priznajmo to. Nijedna religija ne može za sebe tvrditi da vodi ka spasenju. Religija je najčešće instrument kontrole, moći, podjarmljivanja. S druge strane, osnivači religija nisu imali namjeru utemeljitelja. Mislim da Krist nije imao namjeru sebe prozvati kršćaninom, ili Buda prozvati sebe budistom ili pak Muhamed nije imao mišljenje o sebi kao o muslimanu. To su sve institucije koje su se kasnije razvile i iako su nudile vrstu utjehe pripadnosti zajednici, općenito su više razdvojile ljude nego što su ih povezale. Stoga, kao što kročimo u svijet globalne ekonomije, globalne kulture, u svijet interneta, mislim da se približavamo i globalnoj duhovnosti.
P: Puno vaših knjiga savjetuje ljude kako živjeti zdravo i ispunjenije. Koju ulogu po vašem mišljenju tijelo ima u razvoju ljudske duhovnosti?
O: Tijelo je vrlo važno. Ako je tijelo bolesno ili nezdravo, nećete se moći usredotočiti na razvoj stanja svjesnosti koje vam daje iskustvo duha. Isto tako, ako ste siromašni i nemate za hranu, nećete razmišljati o ničemu drugome nego o zadovoljavanju osnovnih potreba. Vivekanada, veliki indijski filozof, obično je govorio da je glupost govoriti nekome tko je gladan o duhovnosti. Prvo što trebate napraviti jest da ga nahranite. Siromašni ljudi su često siromašni i kulturološki i imaju loše obrazovanje, ali su također i siromasi u duhu. Život bi za mnoge ljude bio ispunjeniji i kada bi se globalno napravila preraspodjela bogatstva kojeg u svijetu ima i više nego dovoljno.
P: Što može pojedinac napraviti za naš planet?
O: Stalno postavljajte pitanje: kako mogu pomoći, koja je moja uloga u ovome svijetu i kako mogu služiti? Pokušajte uočiti da se u takvom stavu nalazi velika radost i ispunjenje te uspjeh koji proizlazi iz toga. Ključna stvar za uspjeh jest da on ne smije biti vaša ambicija već rezultat vaše želje za pomaganjem.
P: Uvijek kad slušam vaše govore i razgovaram s ljudima koji su vas također slušali, dolazim do zaključka da posjedujete nevjerojatnu sposobnost pamćenja informacija i iznošenja činjenica te slikovitog objašnjavanja. Kako vam to uspijeva?
O: Od djetinjstva sam obožavao čitati knjige iz raznih područja. I to radim stalno. Također stalno i pišem. Ponekad pišem četiri ili pet knjiga istovremeno i pored toga isti broj knjiga i čitam. Mislim da sam ovisan.
P: Čini se da vam to čini puno dobrog? Kakav biste savjet mogli dati našim čitateljima?
O: Postoje četiri načina kako doći do božanskog, a koji su opisani u istočnim tradicijama. Oni su poznati pod nazivom četiriju joga. Joga znači jedinstvo. Prva je karma joga koja ima značenje joge djelovanja. Osnovno učenje te joge jest da bez obzira što radili i kada, osjećate da ste instrument u rukama božanskog te da je svaka vaša radnja i svaki vaš dah pokret božanskog kroz vas. To vodi do toga da nikada ne trebate brinuti o učincima vaših djela jer na taj način uvijek radite pravu stvar. Druga je rađ joga, a to znači vježbanje meditacije, molitve, unutarnjeg uvida i kontemplacije. Treće je bhakti joga, koja ima značenje ljubavi. Ljubav je najvažnija u vašem životu. Četvrta joga je đnana joga, odgovorna za kultiviranje intelekta tj. obrazovanje. Čitanje, proučavanje, promatranje znakova jesu dio te joge. Znakovi su najbolji način razumijevanja zakona prirode, a što su drugo znakovi prirode nego božje misli.
P: Kada govorite o božanstvu, da li ga zamišljate kao individualni entitet?
O: Da, božanstvo se može tako zamišljati ako vam to odgovara. No, za mene je božanstvo beskonačna inteligencija koja se nalazi u svakom obliku, od vlati trave pa do galaksija i supernova. Kao i u mojim mislima i osjećajima.
P: Kako biste definirali uzrečicu "Živjeti u ravnoteži" iz kuta gledanja pojedinca te s točke gledišta društva u cjelini?
O: Ravnotežu u terminima medicine ponekad nazivamo i homeostazama što znači da uvijek postoji povratna veza koja održava određeno stanje u granicama tolerancije. Na primjer, razina šećera u krvi ili kolesterola ima svoju najnižu i najvišu vrijednost. Zadržavanje tih vrijednosti unutar dozvoljenih granica moguće je jedino ukoliko imamo neprekinuti slijed između tijela, uma, duha i okoline. Počinjete shvaćati da je okolina nastavak vašeg tijela, da je tijelo nastavak uma i da je um nastavak svijesti, a sve ste to na najdubljoj razini vi, odnosno vaša svijest koja projicira um, tijelo i okolinu. Okolina u kojoj nalazite sebe jeste upravo ona koju ste vi stvorili i stoga se prema njoj odnositi s odgovornošću znači shvaćati mehanizam ostajanja u ravnoteži. U tome je sadržana sva mudrost tradicionalnih učenja.
P: Možemo li ponovo programirati tu dinamiku događaja i te mehanizme?
O: Ne bih volio upotrebljavati riječ program jer ona nosi značenje manipulacije, a mi ne bismo trebali manipulirati onime što je nastalo na prirodan način. Mislim da se može izbjeći programiranost koja nas stalno drži izvan ravnoteže, a što je posljedica naše društvene, kulturološke i često religiozne uvjetovanosti.
P: Što i koliko radite na sebi dnevno?
O: Meditiram između sat i pol i dva sata svaki dan i vježbam između sat i pol do dva sata svaki dan. Moj dan počinje ujutro u četiri, a završava između 22 i 22:30. Osim te dvije stvari, sve ostalo stvar je spontanosti te onoga što moram tog dana učiniti.
P: Vježbate li uglavnom jogu?
O: Ne, vježbam kombinaciju kardiovaskularnih vježbi koje traju jedan sat te 20 minuta vježbi joge. Nakon toga radim vježbe za održavanje idealne tjelesne težine.
P: Na kraju, mislite li će ljudi poželjeti živjeti duže, ako ljudi spoznaju Boga?
O: Mislim da jedini pravi razlog za dugovječnost leži u želji da koristite svoje tijelo i um za istraživanje svjesti. Tijelo jest samo prijevozno sredstvo vaše svijesti i što ćete se više baviti istraživanjem potencijala svijesti, imat ćete prekrasnu vožnju kozmičkom autocestom.
